History & Culture
Kratak pregled povijesti područja donjih tokova rijeka Drave i Mure te srednjeg toka Dunava
Na prostoru donjih tokova rijeka Drave i Mure te srednjeg toka Dunava stoljećima su se presijecali europski, regionalni i lokalni putevi, što je uzrokovalo sudar spojivih i raznovrsnih kultura brojnih naroda. Uzdužna povezanost s južnom dolinom Drave, koja je od antičkih vremena povezivala zapad i istok, zajedno s poprečnim putevima, koji ju presijecaju iz smjera sjevera prema jugu, bila je kroz povijest od iznimne važnosti za razvoj i stvaranje mreže lokalnih naselja. Prva trajna srednjovjekovna naselja nastala su upravo uz ove puteve. Smatra se da je u stabilnim vremenima većina naselja bila smještena na lagano povišenim područjima, dok su u nestabilna vremena bila smještena u neprohodnim močvarnim područjima uz same rijeke.
Sereti, Serapili, Jasi, Andizeti i Amantini imena su prvih naroda za koje je poznato da su obitavali uz donje tokove rijeka Drave i Mure te srednji tok Dunava. Neki istraživači smatraju da su to bili potomci civilizacije kasnog brončanog doba, koje je trajalo od početka 13. st. pr.n.e. do kraja 8. st. pr.n.e. Početkom 3. st. pr.n.e. Kelti su naselili ovaj prostor na kojem su živjeli uz domorodačke narode. Kasnije su im se pridružili i Skiti, narod čiji su tragovi pronađeni južno od Drave, u blizini Jalžabeta.
U početku je područje uz donje tokove rijeka Drave i Mure te srednji tok Dunava bilo predmet samo rimskog interesa, no u prvom stoljeću uslijedila je vojna okupacija. Glavna preokupacija Rimljana bila je izgradnja cestovne mreže u novoosnovanoj provinciji Panoniji u svrhu boljeg nadzora nad pokorenim plemenima.
Sjeverno i južno, lokalni putevi bili su povezani s glavnom podravskom cestom koja se protezala od Petovie (Ptuj) preko Iovie (Ludbreg) do Murse (Osijek). 379. godine, uz dozvolu cara Gracijana, prve skupine barbarskih naroda – Goti, Alani i Huni – naselile su rimsku provinciju Panoniju. Od tada, Panonija je često bila poharana i opustošena, a njene ceste probijane od strane barbarskih naroda sa sjevera.
Uz preostale Avare, Slavene, a vjerojatno i Gepide koji su preživjeli pad avarskog carstva, brojni novi osvajači počeli su pristizati u Panoniju sa zapada. Prostori oko donjih tokova rijeka Drave i Mure te srednjeg toka Dunava postali su svojevrsno mjesto miješanja i spajanja različitih kultura i naroda, među kojima su prevladavali Slaveni. Etnička se slika dugoročno stabilizirala dolaskom Mađara u 9. st. te uspostavljanjem mađarske države.
Od druge polovice 16. te kroz cijelo 17. stoljeće ove su prostore obilježili sukobi između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Život ljudi u predindustrijskom razdoblju ovisio je o prirodnom okruženju kojem je narod bio izložen. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ljudi su pokušavali spriječiti razlijevanje rijeka na naselja, ceste, stoku i obradiva polja presijecanjem meandara, izgradnjom brana i kopanjem odvodnih kanala. Upitno je koliko su radovi na rijeci išli u prilog stanovništvu, budući da je njihov stil života u predindustrijsko doba bio usko povezan s riječnim dobrima, ali i štetom koju su ti radovi uzrokovali. Regulacija rijeka na prvu ostavlja dojam uklanjanja štete, no istovremeno se nepovratno gube njene dobre strane i nestaje životni stil stanovništva koje je živjelo u potpunom skladu s prirodom.
Nakon 1918./1919. dijelovi područja uz donje tokove rijeka Drave i Mure te srednji tok Dunava postali su dijelovima Jugoslavije, Austrije i Mađarske. Nakon raspada Jugoslavije, nezavisne države Slovenija, Hrvatska i Srbija preuzele su odgovornost za svoje dijelove rijeka Drave, Mure i Dunava. Viši stupanj zaštite nastupio je kada je 1976. godine u Hrvatskoj utemeljen Park prirode Kopački rit. U Mađarskoj je 1996. utemeljen Nacionalni park Dunav-Drava. Nedavnim UNESCO-vim proglašenjem područja Mura-Drava-Dunav svjetskim rezervatom biosfere, donji tokovi rijeka Drave i Mure te srednji tok Dunava postali su najveće zaštićeno riječno područje u Europi.
Kultura
Kulturna baština ovog područja rezultat je burne prošlosti i utjecaja raznovrsnih kultura sa istoka i zapada. Utjecaj osmanske i habsburške vladavine vidljiv je u arhitekturi mnogih starih gradova u regiji.
Hrvati, Mađari, Srbi, pa čak i poneki potomci Austrijanaca, Nijemaca i Čeha još uvijek žive u selima hrvatske Baranje i srpske Vojvodine.
